OUR BLOG

Lorem Ipsum is simply dummy text

Klasicizam u Osijeku

28Aug

Klasicizam kao umjetnički stil i pravac u arhitekturi, književnosti i glazbi karakteriziraju načela objektivnosti te važnost točnih i jednostavnih linija i oblika.
Ovaj se pravac u Hrvatskoj javio krajem 18. stoljeća nastavljajući se na barok ujedno predstavljajući reakciju na njegovu pretjeranost i raskošnost.
 

Povijesne ljepote u Osijeku

Osječko-baranjska županija, a posebno grad Osijek obiluje brojnim kulturno-povijesnim spomenicima iznimne vrijednosti. U Tvrđi su ostatci fortifikacijskog zida: vodotoranj, Vodena vrata te vojni i civilni objekti iz 18. stoljeća. Glavni trg u Tvrđi nosi naziv Trg sv. Trojstva na kojem dominira kip Sv. Trojstva koji je podignut 1729. godine kao zavjetni spomenik protiv kuge. Zgrada Glavne komande podignuta je 1726., a u njoj su se održavale različite kulturne manifestacije poput kazališnih predstava i balova. Osim toga, u njoj je bila i čitaonica. 

Dok Tvrđa uglavnom odiše baroknim karakteristikama i elementima, ostali dijelovi grada nadahnuti su klasicističkim stilom izgradnje. Od brojnih spomenika u Gornjem gradu izdvajamo današnju zgradu odnosno palaču Osječko-baranjske županije koja je podignuta isključivo u klasicističkom slogu. 

Retfala, najzapadniji dio grada Osijeka, također se može pohvaliti prekrasnom klasicističkom arhitekturom vidljivom na zgradi dvorca grofova Pejačević koji se gradio od 1796. – 1801. godine. Dvorac je podignuo grof Žigmund Pejačević, iako je vlastelinstvo darovala hrvatsko-ugarska kraljica i austrijska carica Marija Terezija 1750. godine. Iako je ovo u početku bio prilično mali posjed, danas se prilično proširio. Klasicistički dvorac sagrađen je iz tri krila koja idu u obliku slova U. U unutrašnjosti se nalazi prostrani hodnik s čije se lijeve i desne strane nastavljaju sobe. U dvorcu postoji i velika dvorana te predvorje. Središnji dio dvorca izgrađen je na kat, dok su njegova lijeva i desna strana prizemni. Za raščlambu središnjeg paviljona koristile su se arkade te jonski stupovi velikog reda. Dvorac ne izlazi odmah na ulicu, već je od nje odvojen ogradom i ulazom sa željeznom kovanom ogradom. Na našu žalost, arhitekt koji je zaslužan za izgradnju ovakvog velikog djela je nepoznat, no bez obzira na to, ova se maestralna građevina ubraja u reprezentativne primjerke klasicističke arhitekture u Hrvatskoj.
U neposrednoj blizini, na retfalačkom groblju podignut je mauzolej obitelji Pejačević, također u klasicističkom stilu. 

Davne 1927. godine u Osijeku je projektirana zgrada koja je u ono vrijeme slovila kao jedna od najuglednijih i najvećih „robnih kuća“. Najbolji je primjer protomodernog klasicizma; riječ je o pročišćeno fasadi na čijem se središtu nalazi karakteristični klasicistički dorski portal. Na katu zgrade bili su vidljivi okviri, odnosno tzv. jastuci prozora. 

Još jedan primjer klasicističkog stila u arhitekturi, doduše nešto drugačijeg od ostalih zgrada izgrađenih u ovom slogu jest vila Vilima i Julije Schmuckler u tadašnjoj Krležinoj ulici. Zgradu karakteriziraju pravilni i simetrični oblici na fasadi koja je simetrično raspoređena i zatvorena u pravokutni oblik. Uokvirena je, za ondašnje vrijeme karakterističnim polustupovima kod kojih je bio uočljiv polukružno „isturen“ središnji dio. Iznad prizemlja izgrađen je betonski balkon odnosno terasa. 

U današnjoj Radićevoj ulici ističemo stambenu jednokatnicu Marije Vučenović. Projektirana je 1928. godine. A izgrađena je u stilu suhog klasicizma s elementima art – decoa pri oblikovanju ograde. Upravo je art – deco bio korak do novog stila, odnosno do nastanka i razvoja moderne.

LEAVE A COMMENT